Troškovi ovršnog postupka za vjerovnika

Institut ovrhe, u bitnome, predstavlja prisilno namirivanje vjerovnikove dospjele, a neispunjene tražbine u ovršnom postupku. U tom smislu, ovršni postupak Ovršni zakon (pročišćeni tekst, NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) definira kako slijedi.

Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak)… (OZ čl. 1. st. 1.)

Očekivano, ovršni postupak se redovito pokreće na prijedlog vjerovnika dotične dospjele, a neispunjene tražbine i koji pokretanjem postupka stječe procesnu ulogu ovrhovoditelja (OZ čl. 2. t. 2. i čl. 3. st. 1.). Što se tiče troškova ovršnog postupka OZ propisuje kako slijedi.

Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja. (čl. 14. st. 1.)

Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti. (st. 2.)

Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti. (st. 11.)

Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. (st. 4. i 5.)

Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. (st. 6. i 7.)

Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun. (st. 8.)

Slijedom navedenog proizlazi kako vjerovnik, odnosno ovrhovoditelj u pravilu troškove ovršnog postupka snosi prethodno, a ovršenik naknadno (OZ čl. 14. st. 1. i st. 4.). To znači da ovrhovoditelj može zahtjevom za naknadu troškova unutar istog ovršnog postupka zahtijevati ”zasebnu” ovrhu protiv ovršenika glavne tražbine, a radi naplate svih opravdanih troškova ovršnog postupka. 

Nasuprot tomu, sve neopravdane troškove povezane s vođenjem ovršnog postupka ovrhovoditelj je dužan naknaditi ovršeniku (čl. 14. st. 6. i. 7.). Stoga, opravdane troškove podložne spomenutom zahtjevu za naknadu troškova mogu predstavljati ovrhovoditeljevi izdaci učinjeni u sljedeće svrhe:

1. 1. izdaci za pravnu pomoć i savjetovanje u glede pokretanja i vođenja ovršnog postupka
      (npr. troškovi opunomoćenog odvjetnika),

• predujmovi za troškove pojedinih procesnih radnji u postupku pred sudom
  (npr. procjene vrijednosti objekta ovrhe) i

• predujmovi za troškove pojedinih procesnih radnji u postupku pred javnim bilježnikom
  (npr. zaprimanje prijedloga za ovrhu, obavještavanja ovršenika, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke).