Odgoda ovrhe na nekretnini

1. uvod

Materija odgode ovrhe na nekretnini dio je šire materije ostvarenja založnog prava (hipoteke) na nekretnini: najjednostavnije rečeno, ona predstavlja slučaj kada se namirenje (hipotekarnog) vjerovnika dospjele, nepodmirene i ovršne tražbine iz vrijednosti hipotekom opterećene nekretnine odgađa iz zakonom propisanih razloga.

U tom smislu, u bitnome su za predmetnu materiju primarno mjerodavni Ovršni zakon (pročišćeni tekst, NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) koji detaljno regulira postupak prisilnog namirenja hipotekarnog vjerovnika, dok su opći prikaz ovršnog postupka na nekretnini i uređenje samog instituta založnog prava (hipoteke) na nekretnini detaljnije već izloženi u našem ranijem članku (link:  Kupnja nekretnine na elektroničkoj javnoj dražbi).

2. Razlozi za odgodu ovrhe na nekretnini

Kako je već spomenuto, razloge za djelomičnu ili potpunu odgodu ovrhe propisuje OZ  te pritom predviđa da se ista može odrediti:

  1. na prijedlog ovršenika (OZ čl. 65.),
  2. na prijedlog ovrhovoditelja (čl. 66.),
  3. na prijedlog treće osobe (čl. 67.) ili 
  4. na suglasan prijedlog stranaka (čl. 69.).

2.1. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika (OZ čl. 65.)

Glede odgode ovrhe na prijedlog ovršenika, OZ propisuje kako slijedi.

(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

  • ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
  • ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
  • ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
  • ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
  • ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
  • ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
  • ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
  • ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
  • ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
  • ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
  • ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.

(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.

(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.

(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.

2.2. Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja (OZ čl. 66.)

Glede odgode ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja, OZ propisuje kako slijedi.

Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud.

2.3. Odgoda ovrhe na prijedlog treće osobe (OZ čl. 67. i 68.)

Glede odgode ovrhe na prijedlog treće osobe, OZ propisuje kako slijedi.

(1) Na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud može, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe uvjetovati davanjem jamčevine.

(3) Odredba članka 65. stavka 4. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način i u slučaju iz ovoga članka. (OZ čl. 67. st. 1. – 3.)

Sud će odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade jamčevinu za štetu koju bi ovršenik ili treća osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe. (čl. 68.)

2.4. Odgoda ovrhe na suglasan prijedlog stranaka (OZ čl. 69.)

Glede odgode ovrhe na suglasan prijedlog stranaka, OZ propisuje kako slijedi.

(1) Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

(2) Ako je ovrha odgođena na temelju suglasnosti stranaka, vrijeme za koje je odgođena ne računa se kao vrijeme duljine trajanja postupka u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

3. Vrijeme za koje se odgoda odgađa (OZ čl. 70.)

Glede trajanja odgode ovrhe koju je sud odobrio, OZ u bitnome propisuje kako slijedi.

(1) Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.

(2) U drugim slučajevima u kojima je ovršenik predložio odgodu, sud može, prema okolnostima slučaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgađa.

(3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, može je odgoditi najviše za šest mjeseci.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ovrhovoditelj ne predloži nastavak ovrhe prije isteka roka na koji je ovrha odgođena, sud će obustaviti ovrhu.

(5) Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske, o okončanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe. Za vrijeme trajanja odgode ovrhe iz ovoga stavka ne teku kamate.

(6) Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, odgoda traje do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka.

4. Nastavljanje odgođenog ovršnog postupka (OZ čl. 71.)

Glede nastavljanja odgođene ovrhe, OZ u bitnome propisuje kako slijedi.

(1) Odgođena ovrha nastavit će se po službenoj dužnosti nakon proteka vremena za koje je određena.

(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud može nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je odgođena ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamčevinu.

(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud će nastaviti ovrhu i prije pravomoćnosti odnosno konačnosti odluke nadležnoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgođena ovrha.

5. Zaključak

Slijedom citiranih odredaba OZ-a, uočljivo je nekoliko konkretnih okolnosti koje, prema našem mišljenju, vrijedi izložiti i analizirati radi što kvalitetnijeg razumijevanja materije odgode ovrhe. 

Prije svega, vidljiva je jasna nejednakost dopuštenih razloga za odgodu ovrhe ovisna o subjektu predlagatelja: dopušteni razlozi odgode ovrhe su taksativno propisani te su pretpostavke za uspješno odgađanje ovrhe daleko strože kada se odgoda provodi na prijedlog ovršenika nego što je to slučaj kad odgodu predlaže ovrhovoditelj ili treća osoba (OZ čl. 65.). 

Prema našem mišljenju, zakonodavac takvom regulacijom očito smjera ovršeniku ograničiti procesne mogućnosti opstruiranja ovršnog postupka koji mu je inheretno neugodan i to prije svega radi zaštitite interesa ovrhovoditelja, a indirektno i interesa same procesne ekonomije

U prilog tezi o zaštiti interesa ovrhovoditelja govori i okolnost da, s jedne strane, sud odgodu određuje automatizmom i ne provjerava osnovanost prijedloga za odgodu kada ga stranke podnose suglasno (OZ čl. 69. st. 1.), kao i okolnost da nisu propisani razlozi i pretpostavke za odgodu na prijedlog ovrhovoditelja, a za ostale predlagatelje jesu (OZ čl. 65.-68.).

Nadalje, smatramo da u prilog tezi zaštite interesa procesne ekonomije govori i činjenica da zakon ne štiti ovrhovoditeljeve interese bezuvjetno, već da smjera ka smislenom vođenju ovršnog postupka. U tom su smislu jasnije odredbe OZ temeljem kojih se odgoda ovrhe na zahtjev ovrhovoditelja može dopustiti maksimalno jednom, u trajanju najviše do 6 mjeseci (OZ čl. 66.) i temeljem kojih se ovršni postupak obustavlja ako ovrhovoditelj ne predloži nastavak postupka prije isteka roka odgode određene na njegov prijedlog (čl. 70. st. 4.). Dakle, ovrhovoditelj mora procesne radnje poduzimati kontinuirano, pravodobno i u skladu s ciljem postupka, jer u suprotnom riskira obustavu postupka. 

Konačno, mišljenja smo da mogućnost predlaganja odgode ovrhe po zainteresiranoj trećoj osobi jasno izražava svijest zakonodavca da se učinci ovrhe često ne mogu ograničiti na ovršenika, već da se ovrhom na njegovim predmetima mogu uzrokovati ozbiljne štetne posljedice za treće osobe kojima zato treba omogućiti procesne alate zaštite svojih interesa. Tako OZ trećoj osobi pruža mogućnost ”intervencije” predlaganjem odgode ovrhe, ali pod pretpostavkom dokazivanja pravnog interesa, pravodobnog pokretanja parnice za proglašenje ovrhe nedopuštenom na tom predmetu i dr. (OZ čl. 67.)

* Sve informacije objavljene u člancima su samo informativne prirode i ne predstavljaju pravni savjet, niti se jamči za točnost iznesenih informacija. Za konkretna pitanja oko pojedinačnog predmeta, molimo obratite se stručnoj osobi.