Dio plaće i mirovine zaštićen od ovrhe

1. Uvod

Pitanje ograničenja ovrhe na plaći i mirovini dio je šireg područja ograničenja ovrhe na ovršenikovoj
novčanoj tražbini za koje je primarno mjerodavan Ovršni zakon (pročišćeni tekst, NN 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ), dok su pojmovi plaće i mirovine definirani čl. 90. Zakona o
radu (pročišćeni tekst, NN 93/14, 127/17, 98/19 – dalje: ZOR) i čl. 8. t. 8 Zakona o mirovinskom
osiguranju (pročišćeni tekst, NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,
84/21, 119/22 – dalje: ZMO)

Naime, iznosi plaće i mirovine nisu pokretne stvari u vlasništvu ovršenika, već njegove novčane
tražbine iz obveznopravnog odnosa s dužnikom (kod plaće s poslodavcem, a kod mirovine s Hrvatskim
zavodom za mirovinsko osiguranje). Dakle, predmet ovrhe nije novac u ovršenikovom vlasništvu, već
iznos novca koji ovršenik ima pravo potraživati od svog dužnika i kojeg još nije niti stekao u vlasništvo.

Međutim, ratio legis instituta ograničenja ovrhe jest u okolnosti da plaća i mirovina redovito predstavljaju termelj ovršenikove egzistencije pa se ograničenje ovrhe na njima propisuje kako ga se u postupku namirenja vjerovnika-ovrhovoditelja ne bi potpuno financijski uništilo.

2. Ograničenje ovrhe na plaći i mirovini

Kako je već spomenuto, za institut ograničenja ovrhe na plaći i mirovini mjerodavan je OZ i koji, u bitnome, propisuje kako slijedi.

Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne
netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog
uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u
visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi
prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji
odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u
pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. (OZ čl. 173. st. 1.)

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je
izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u
Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog
uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u
visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih
iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne
četvrtine netoplaće ovršenika. (st. 2.)

Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće
isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj –
kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim
novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj
godini. (st. 3.)

Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi
za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na
primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom
primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.(st.4.)

Prema aktima Državnog zavoda za statistiku iz 2021. i 2022. slijedi da se prema čl. 173. st. 3. OZ-a u
2022. godini ima primjenjivati iznos prosječne neto plaće od 7.086,00 kn. (NN 118/2021 od 3.11.2021.,
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021.), dok se od 1.1.2023. godine ima primjenjivati iznos
prosječne neto plaće od 7.583,00 kn (Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.).

3. Zaključak

Dakle, slijedom citiranih odredaba mjerodavnog OZ-a proizlazi da je ograničenje propisano za dvije skupine ovršenika:

1) ovršenike čija je plaća ili mirovina veća ili jednaka iznosu prosječne neto plaće i
2) dužnike čija je plaća ili mirovina manja od iznosa prosječne neto plaće.

Pritom se od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. primjenjuje iznos prosječne neto plaće od 7.086,00 kn, a od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. iznos prosječne neto plaće od 7.086,00 kn.

3.1. Ovršenici čija je plaća ili mirovina veća ili jednaka iznosu prosječne neto plaće
Ovršenicima u ovoj skupini ovrha se može provesti na:

 – 1/3 od 7.086,00 kn u 2022, tj. 7.583,00 kn u 2023.
 – 1/5 od 7.086,00 kn u 2022, tj. 7.583,00 kn u 2023. – ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po
osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno
gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja
uzdržavanja
– 1/4 od 7.086,00 kn u 2022, odnosno 7.583,00 kn u 2023. godini – ako se ovrha provodi radi
prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta

3.2. Ovršenici čija je plaća ili mirovina manja od iznosa prosječne neto plaće
Ovršenicima u ovoj skupini od ovrhe su zaštićene:

– najmanje 3/4 neto plaće ili mirovine, najviše 2/3 od 7.086,00 kn u 2022, tj. 7.583,00 kn u 2023.
– 1/5 neto plaće ili mirovine ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog
uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ili mirovine ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za
uzdržavanje djeteta